Vajar i slikar Milutin Ranković iz Lajkovca na slikarskom saborovanju na Han Pijesku uradio je povodom Vidovdana skulpturu kosovskog viteza od raspuklog jasena, što simbolizuje raspuklo srpsko carstvo u trenutku Kosovskog boja koji se dogodio na ovaj veliki praznik.
Ranković, vajar i svešteni ikonopisac i drvorezbar Srpske pravoslavne crkve, ovu manju skulpturu uradio je tako što je na jednoj polovini ostalo prirodno drvo, na drugoj je lik viteza, a naslikao je i dvije slike.
On je sa 13 umjetnika učestvovao na Trećem međunarodnom likovnom saborovanju „Pogled“ na Han Pijesku, odakle je ponio sa sobom predivan osjećaj ljepote planinskog kraja kome će se, kako ističe, rado vraćati.
Ranković za Srnu kaže da je došao na poziv organizatora manifestacije ove godine prvi put i predstavio se kao multimedijalni umjetnik na veoma simboličnom nazivu manifestacije „Vidovdan – nit koja nas veže“.
„Ovo likovno saborovanje ima izuzetan umetnički kvalitet, ali i posebnu temu ove godine uoči velikog praznika Vidovdana, istorijski važnog za naš narod, praznika koji je ostao u dubokoj tradiciji od prahrišćanskih vremena“, istakao je Ranković.
On je izrazio nadu da će nekom drugom prilikom, ukoliko domaćin obezbijedi veliki hrast visine dva do tri metra, ostaviti monumentalniju skulpturu u Han Pijesku koji, kako kaže, po prirodnim ljepotama zaslužuje daleko veću pažnju umjetnika.
Ovaj umjetnik iz Lajkovca je organizatoru juče završenog saborovanja ostavio i dvije slike „Miloša Obilića“ i „Viteza“, te portret karakterističnog Šumadinca poklonjenog restoranu „Pogled“ na Han Pogledu, gđe su umjetnici boravili.
Ranković je kao član književnika Srbije i publicista, koji između ostalog njeguje ljubav prema narodnim besjedama i zdravicama, u hramu Svetog Pantelejmona na Han Pijesku govorio je svoje autorske zdravice sa starim arhaičnim izrazima koji su u upotrebi od Romanije do Zapadne Srbije.
„Zapravo govorile su se, a ja ih negujem, pišem i ne dam da se zaborave“, poručio je ovaj svestrani umjetnik.
Imao je, priznaje, i ličnu želju da dođe u ovaj kraj, koji mu je posebno interesantan jer su njegovi preci prije nekoliko vjekova krenuli iz sela Kosorići iz Crne Gore i stigli na prostore u blizini sadašnjeg Han Pijeska.
„Dvadesetak srodnih porodica, među kojima i moja, prešla je Kolubaru pod drugim prezimenom i ostala da živi ovde u Lajkovcu. Želeo sam da prođem svim tim putevima kojim su i moji preci prolazili i živeli i gde praktično imam rođake, a da se ne poznajemo“, naveo je Ranković.
On ističe da to pokazuje da su Srbi isti narod sa obje strahe Drine, da im je kultura i pristup prema njoj istovjetan, kao i običaji i tradicija, te da i u savremenoj umjetnosti mogu da ostave značajan trag na širim prostorima.
Dolazak na Han Pijesak otvorio je Rankoviću, kao direktoru Kulturnog centra „Hadži Ruvim“ u Lajkovcu, nove puteve saradnje sa krajem za koji ga vežu duboki korijeni, pa je sa Centrom za omladinu i sport „Pogled“ na Han Pijesku dogovorio dalju saradnju.
Rankovića posebno raduje posjeta učesnika likovnog saborovanja Sabornoj crkvi Rođenja Presvete Bogorodice i Staroj crkvi Svetih Arhanđela Mihaila i Gavrila u Sarajevu.
„Svaki put na mene poseban utisak ostavi hram Svetih Arhanđela, sa riznicom starih ikona koje su na specifičan način okivane, koje pored duhovnih imaju i izuzetnu umetničku vrednost, kao i Muzej pri ovoj crkvi na Baščaršiji“, izjavio je Ranković.
Slikar i naivni vajar Milutin Ranković je dobitnik niza nagrada i priznanja u Srbiji i inostranstvu i nosilac je više povelja među kojima i Povelje Zadužbinarskog društva „Mišar“.
Autor je više skulptura na Mišaru /Karađorđa, popa Luke Lazarevića, Vuka Karadžića/, na Trbušcu kod Vladimiraca skulpture „Mudraca“ koja predstavlja popa Panteliju, autor skulptura Milana Obrenovića i Ljudovita Štura u blizini Bratislave, i čuvene skulpture „Čuvar Povlena“ posvećene Radovanu Belom Markoviću, te niza drugih.
Monografijom „Slovo o Milutinu“ Ranković je obilježio 40 godina stvaralaštva, koje su obilježene organizovanjem 250 izložbi u zemlji i inostranstvu.
SRNA
