Sjemenski krompir sijali su registrovani i društveno kontrolisani proizvođači – „Agros“, „Agromont“, „Agroplod“ i Udruženje poljoprivrednih proizvođača „Solanum produkt“, a merkantilini, uz već rečene proizvođače sjemensko krompira, i individualna poljopruvredna gazdinstva širom opštine, posebno na Borikama i području Stjenica, u rogatičkom polju i na drugim dijelovima opštine gdje krompir sve više postaje osnovni poljoprivredni proizvod bilo da se radi za ishranu ili tržište, ali i za ishranu stoke u zamjeni za kukuruz koji u ovoj podromanijskoj opštini nema neku popularnost.
I pored za krompir lošu godinu u kojoj su sjetvu pratile stalne kiše a poslije njih ekstremne vrućine koje su onemogućile primjenu normalnih agrotehničkih mjera za suzbijanje biljnih štetočina i bolesti, rod krompira je solidan i u granicama prosječnih godina. Evo dokaza:
Privredno društvo „Agros“, čiji je vlasnik Ozren Planojević, kao vodeći proizvođač sjemenskog krompira na vlastitom i zakupljenom zemljišu u svojini Republike Srpske na Borikama, Sjemeću i Rogatici, ovog proljeća zasijano je 45 hektara od čega 30 hektra sjemenskog i 15 merkantilnog krompira do sada izvadili su sjemenski krompir sa oko jedne trećine zemljišta. Prinos je očekivan – oko 30 tona po hektaru, a nešto bolji očekuje se rod krompira za jelo, jer na njemu nije vršen proces desikacije, odnosno nasilnog prekida vegetacije.
Cijene su, reče Planojević, još uvijek nepoznate. Zavise od toga kakve će biti u okruženju, pa i Evropi, ali ne bi trebalo da budu niže od 1,5 maraka po kilogramu na veliko. Sve ispod ove cijene proizvođača nigđe ne bi bilo obzirom na cijene, pa i regresiranog, goriva, đubriva, zaštitnih sredstava i posebno dnevnica angažovanih radnika na vađenju krpmpir i obavljanju ostalih poslova.
Vlasnik „Agromonta“, agronom Novak Motika, koji je ove godine krompir sijao na 12 hektara, reče da će uskladištiti, a to će reći ponuditi tržištu, najmanje 300 tona sjemenskog i krompira za jelo ili u prosjeku najmanje po 25 tona po hektaru.
Dragomir Džida, vlasnik „Agro-ploda“ sa zasijenih 30 hektara očekuje da će ubrati skoro hiljadu tona sjemenskog i merkantilnog kromira, čije vađenje je važan posao. Uz sve modernije mašine, među kojima je čak i kombajn za vađenje krompira, značajan činilac su vrijedne ljudske ruke, odnosno berači krompira kojih je sve manje iako je dnevnica dosigla visinu od 70 maraka uz jedan a u nekim slučajevima i dva obroka jela i pokoje pivo ili kafu uz odmor.
/Sreten Mitrović/
