Na Palama je sinoć u okviru manifestacije „Gospojinske svečanosti“ promovisana zbirka pripovjedaka autora Slobodana Kovačevića pod nazivom „Ajdučija“ u kojoj je predstavljen život Pala, Romanije, Sarajeva i srpstva u širim okvirima.
Promocija je održana pod pokroviteljstvom grada Istočno Sarajevo i opštine Pale.
Kovačević je rekao novinarima da knjiga „Ajdučija“ sadrži 20 pripovjedaka.
„Prva pripovijetka `Sluškinja` govori o `ajdučiji, dok su sve ostale savremene pripovjetke i savremena `ajdučija. Ilustrator je na prvoj stranici knjige stavio pesnicu kao udarac, a sa druge strane je otvorena ruka koja daje, tako da je ta `ajdučija neka srednja vrijednost“, rekao je Kovačević.
Kada je riječ o poruci knjige, Kovačević je naveo da se na početku knjige nalazi moto „Čojek je čojeku ajduk“ bez slova „h“.
„Vuk Karadžić u prvom rječniku nije imao slovo `h`, tek kasnije ga je uzeo zbog Dubrovčana i Muslimana, a to znači i da daje i da uzima“, istakao je Kovačević.
Govoreći o zbrici pripovjedaka „Ajdučija“, profesor Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Branka Brčkalo rekla je da je prva pripovjetka posvećena pravom hajduku djevojci Marici.
„Ostale pripovjetke su smještene u savremeno doba i pomalo satiričnom oštricom govore o nekim pojavama koje imaju tu negativnu konotaciju – ajdučiju“, istakla je Brčkalova.
Recenzent ove zbirke Dušan Pejić istakao je da Kovačević u drugoj zbirci pripovjedaka nastavlja samo ono što je započeo u prvoj zbirci, a to je, prije svega, predstavljanje života Pala, Sarajeva, Romanije i srpstva u širim okvirima.
„Kovačevića interesuju priče o običnim ljudima. On se u pripovjetkama obraća prvenstveno čitalačkoj publici Pala i okoline, mada, mnoge njegove pripovjetke dobijaju univerzalan karakter i postaju prihvatljive i zanimljive i širim čitalačkim krugovima srpskog, jezičkog prostora“, rekao je Pejić.
Slobodan Kovačević je kulturno-prosvjetni radnik i kolumnista. Rođen je 1955. godine na Palama gdje živi i radi.
Dobitnik je Povelje Srpskog prosvjetnog kulturno-umjetničkog društva „Prosvjeta“ povodom 100 godine ovog društva i prestižne „Zlatne značke“ Kulturoprosvjetne zajednice Srbije za doprinos kulturi Srba u dijaspori.
Autor je nekoliko značajnih kulturnih manifestacija poput „Festivala frule“, „Dana Duška Trifunovića“ i „Đurđevdanskog uranka“. Objavio je monografiju „Deset godina frule“ i zbirku pripovjedaka pod nazivom „E, moj sokole“.
Tradicionalna manifestacija „Gospojinske svečanosti“ održava se povodom Dana i krsne slave opštine Pale – Uspenje Presvete Bogorodice.
