Nije slučajno da je Svjetski dan šuma i prvi dan proljeća. U starom Rimu 21. mart je značio početak nove godine, a Kelti su ga slavili kao uskrsnuće Sunca. To je bio dan buđenja, stvaranja i rađanja prirode.
Organizacija UN za hranu i poljoprivredu 1971. godine, proglasila je 21. mart Svjetskim danom zaštite šuma kako bi podigla svijest o važnosti svih šuma i stabala ne samo u šumi nego i van šume, za korist sadašnjih i budućih generacija.
Na Svjetski dan šuma, svi treba da promovišemo ekološke vrijednosti šume, njen značaj za život čovjeka i generacija koje dolaze. Svijest o značaju šume treba početi razvijati kod najmlađih stanovnika da bi u budućnosti mogli uspješno mogli da zaštitimo prirodna bogatsva.
Šumarstvo je značajna privredna grana u Republici Srpskoj, pa su samim tim i ogromni pritisci na prirodno bogatsvo. Prirodnim bogatstvom treba upravljati na način koji promoviše ekološki odgovorno, društveno korisno i ekonomski održivo gazdovanje šumama.
Mnogo je problema s kojima se Javno preduzeće svakodnevno susreće u toku redovnih aktivnosti i izvršavanja planskih zadataka.
Problemi vezani za zaštitu šuma su: pojava sušenja šuma čemu su uzrok klimatske promjene, što za posljedicu ima pojavu gradacije štetočina i biljnih bolesti; šumski požari; posljedice poplava iz 2014. godine, i bespravne sječe.
Poslovi na zaštiti šuma od bespravnih sječa i bespravnog prisvajanja šuma i šumskog zemljišta, od požara, biljnih bolesti, štetnih insekata i od štetnog djelovanja divljači i stoke, zaslužuju posebnu pažnju i traže stalnu mobilnost i odgovornost u njihovom izvršavanju.
