BEOGRAD – Godišnjica vojno-policijske akcije „Oluja“, tokom koje je početkom avgusta 1995. godine zabilježen najveći egzodus Srba od Drugog svjetskog rata, u Hrvatskoj će i ove godine biti obilježena kao praznik – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan branitelja, dok će u Srbiji taj zločin bez kazne biti obilježen komeorativnim skupom u Novom Sadu.
Kako je ranije najavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić godišnjica će biti obilježena u Novom Sadu, na Trgu slobode, danas u 20 časova.
Danu sjećanja na stradale i prognane u „Oluji“ prisustvovaće predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović, te predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Vučić je ranije pozvao sve građane Srbije, a posebno Krajišnike da prisustvuju obilježavanju, podsjetivši da je praksa da se sjećanje na stradanje u „Oluji“ uvijek obilježava u mjestima gđe je nastanjeno najviše prognanih.
Centralno obilježavanje Hrvatska tradicionalno organizuje u Kninu, gđe će hrvatski predsjednik Zoran Milanović danas prirediti prijem za ratne komandante. Milanović će tom prilikom uručiti odlikovanja, medalje i unaprijediti neke pripadnike Oružanih snaga Hrvatske, saopšteno je iz njegovog kabineta.
Prvi put ove godine nekoliko udruženja civilnog sektora održalo je u srijedu polučasovnu antiratnu akciju na Trgu bana Jelačića u Zagrebu u znak sjećanja na ubijene i protjerane Srbe tokom i nakon ove vojno-policijske akcije.
Prema podacima Komesarijata za izbjeglice i migracije Srbije, u vojno-policijskoj akciji “Oluja“ je ubijeno i nestalo više od 1.700 Srba, a protjerano više od 250.000.
Hrvatska vojska je tokom ofanzive i nakon pada Krajine počinila zločine nad srpskim civilima, a spaljeno je više od 22.000 srpskih kuća.
Dok je za Hrvate “Oluja“ razlog za proslave, za Srbe je to najmasovnije i jedno od najsurovijih etničkih čišćenja koje se dogodilo u ratovima na prostorima bivše SFRJ.
Akcija je počela 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog vijeća odbrane na području tadašnje Republike Srpske Krajine, odnosno Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije, uprkos tome što se ta oblast nalazila pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Dok su kolone izbjeglica u automobilima, kamionima, traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima ulazile u Srbiju i BiH, hrvatska vojska je ulazila je u napušteni Knin, u kojem je 5. avgusta istakla hrvatsku zastavu. U akciji je učestvovalo oko 130.000 pripadnika oružanih snaga sa hrvatske strane.
U Haškom tribunalu je za zločin nad Srbima u “Oluji“ bio osuđen na 24 godina zatvora hrvatski general Ante Gotovina, ali je u novembru 2012. oslobođen.
U Haškom tribunalu uz Gotovinu se sudilo i hrvatskim generalima Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku za progone, deportacije, ubistva, zločine protiv čovječnosti, pljačku imovine, kršenje zakona i običaja ratovanja. Čermak je prvostepeno oslobođen optužbi, dok je Markač osuđen na 18 godina zatvora. Međutim, Žalbeno vijeće poništilo je tu presudu i oslobodilo ga optužbi.
Zbog ratnih zločina počinjenih u akciji „Bljesak“ i „Oluja“ Tribunal za ratne zločine u Hagu pripremao je optužnicu protiv Franje Tuđmana, koji je preminuo 1999.
U aprilu 2001. haški istražitelji saslušali su bivšeg načelnika Generalštaba Hrvatske vojske Petra Stipetića, ali je on nakon sprovedene istrage oslobođen sumnji za zločine počinjene tokom akcija „Medački džep“, „Bljesak“ i „Oluja“.
Za 25 godine od “Oluje“ hrvatsko pravosuđe podiglo je tri optužnice za ratne zločine nad krajiškim Srbima i to protiv ukupno sedmorice pripadnika hrvatskih vojnih i policijskih jedinica. Suđenja su rezultirala sa dvije osuđujuće presude, od čega je jedna pravosnažna.
Srbija je nedavno podigla prvu optužnicu zbog zločina u ovoj akciji, i to protiv hrvatskih pilota koji su bombardovali kolonu Srba na Petrovačkoj cesti. Optužnica hrvatske pilote tereti za zločin nad srpskim civilima u koloni kod Bosanskog Petrovca i u mjestu Svodna, kod Novog Grada.
IZVOR /Glas Srpske/
