Nijemci, Britanci, Francuzi i drugi turisti željni mirnijeg odmora često navode da je domaća hrana jedan od razloga zbog čega će se na njihovoj mapi ponovo naći upravo Srpska. Ipak, proizvođači ovih delicija kažu da za sada ne vide neku veću korist od brendiranja. Znatan broj njih ni ne zna da su njihovi proizvodi zaštićeni ni koje im to prednosti može donijeti.
Proizvođači ovih kvalitetnih proizvoda ističu da prepreku predstavlja to što kupci ne dolaze lako do njih, jer ne postoje dovoljno efikasni kanali distribucije, i što hrana nije dovoljno reklamirana.
– Kajmak se pravi na tradicionalan način, nakon čega prolazi i laboratorijske kontrole. Specifičan je jer je to dimljeni kajmak koji se pravi samo na Romaniji i to u Han Pijesku, Rogatici i Sokocu – rekla je Nada Maksimović iz Udruženja „Romanijski skorup kajmak“.
Ona je istakla da je ovaj kajmak poseban zbog toga što nastaje u planinskom podneblju u netaknutoj prirodi i na svježem vazduhu, ali i zbog načina na koji se pravi.
– Nakon što odstoji na šporetu, formira se skorup, potom se kajmak dimi u kolibama na bukovom drvetu od 24 do 48 časova. Potom se reda u drvene kace i soli, nakon čega treba da odstoji najmanje mjesec i poslije toga bez zamrzavanja može da stoji i do šest mjeseci – ispričala je Maksimovićeva.
Bogata tradicija proizvodnje ovog kajmaka prenosila se s koljena na koljeno, zbog čega je oduvijek zauzimao posebno mjesto kod ljubitelja dobrog zalogaja. Za kilogram ovog autohtonog kajmaka je potrebno izdvojiti 20 KM.
Zahvaljujući geografskom porijeklu nadaleko je čuven i hercegovački med koji, kako kažu pčelari, nastaje od preko 300 vrsta ljekovitog bilja.
– Svaki med je ljekovit, a hercegovački naročito. Divlja paša pčela sa velikim brojem biljaka i nezagađenost prostora doprinose izuzetnom kvalitetu ovog proizvoda – rekao je Obrad Ninković iz Saveza udruženja pčelara RS.
Proizvodnja meda u Hercegovini ima viševjekovnu tradiciju, a u posljednje vrijeme je sve veći broj mladih koji se bave pčelarenjem.
Ovom malom broju proizvoda koji će se na inostranom tržištu naći sa regionalnom oznakom uskoro bi se mogao pridružiti još jedan proizvod sa područja Hercegovine, a riječ je o nevesinjskom krompiru. Iz ove opštine su nedavno najavili pokretanje procedure zaštite.
Miroslav Marić iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH rekao je da je u BiH ustanovljeno 13 oznaka geografskog porijekla.
Iz Privredne komore RS pojašnjavaju da je veoma važno zaštititi prehrambene proizvode.
– Sigurno je da imamo šansu u proizvodnji hrane kojoj će brendiranje garantovati i poseban kvalitet, ugled ili neko drugo obilježje koje se pripisuje njihovom geografskom porijeklu, a period približavanja Evropskoj uniji treba da bude iskorišćen kao povoljan za njihovu zaštitu – rekao je portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević.
Tradicija „na cijeni“
U borbi za konkurentnost na međunarodnom tržištu sve više se cijene tradicionalni proizvodi, odnosno proizvodi jedinstveni po sastojcima, načinu proizvodnje i prerade, te podneblju iz kojeg dolaze.
– Veća edukacija o nutritivnim i protektivnim svojstvima hrane uticala je na povećanje potražnje za proizvodima koji su nezaobilazan dio kulture i tradicije nekog kraja – naveli su iz Agencije za bezbjednost hrane BiH.
U BiH ima sve više zaštićenih proizvoda, aneki od njih su:
* cazinski med od kestena
* gračaničko keranje
* sarajevske papuče
* sarajevski filigran
* kreševsko potkovano jaje
* ljubuški rani krompir
* sarajevski savat
* hercegovački med
* sarajevska boza
* sarajevski zlatari
* duvan hercegovački ravnjak
*nevesinjski krompir
* romanijski skorup kajmak
