U proteklih pet decenija, prosečna veličina pilića uzgojenih za konzumiranje skočila je za 364%, rastući sa otprilike 2 funte u 70-ima na preko 9 funti danas. Ova transformacija, vođena selektivnim razmnožavanjem, industrijskim poljoprivrednim tehnikama i ekonomskim zahtevima, odražava napredak u genetici, optimizaciji hrane, a u nekim slučajevima i hormonima rasta, sve to prilagođeno proizvodnji većih ptica sa više mesa za grudi kako bi se ispunile želje potrošača.
Visoko prinosne vrste poput Kornškog krsta, napravljene za brzu debljinu, u kombinaciji sa poboljšanom ishranom i kontrolisanim okruženjem, značajno su ubrzale rast. Međutim, te prakse su izazvale zabrinutost za dobrobit životinja, uključujući zdravstvena pitanja kod prevelikih ptica, kao i pitanja o kvalitetu mesa i uticaju intenzivnog poljoprivrede na životnu sredinu.
Debata se nastavlja kako održivost i etički aspekti izazivaju fokus perutninske industrije na efikasnost i veličinu.
Za daljnje informacije, istražite poljoprivredne studije ili izveštaje organizacija kao što su USDA ili grupe za dobrobit životinja.
