To je, naime, zvanicni naziv željezničke stanice na pruzi uzanog kolosjeka Višegrad-Vardište. Pruga je izgrađena 1906.godine, a postoji podatak da je gradnja po kilometru bila tada najskuplja u Evropi. Gradio ju je car i kralj Franjo Josif Prvi. Legenda kaže da su tadašnji projektanti uvjeravali njegovo visočanstvo da će to bili baš skupo, teren je vrlo neprikladan, a da je K.und K. odgovorio: „Moze li kila zlata odbiti kilu kamena?“ – „MoRe“ odgovorili su projektanti i prionuli na posao. Toliko je, naime, bila od značaja ta pruga do granice sa Srbijom za već tada posrnulu Austro-Ugarsku monarhiju.
Putovanje popularnim „ćirom“ bilo je više od doživljaja. Iz Sarajeva se kretalo s Banhofa (Banova), sa Bistrika, pa onda Dovlići, Koran, Pale, Stambolčić (941 m nadmorske visine, sa isto toliko dugačkim tunelom), Sjetlina, Podgrab, Prača , Renovica, Banja Stijena, Sudici, Mesići-Rogatica. Tu vas je čekao autobus koji je saobraćao dva puta dnevno. Ako bi ste nastavili vožnju, mogli ste stići i do Foče, ali bi morali mijenjati voz u Ustiprači, a moglo je i do Rudoga s tim što se voz mijenjao u Međeđi.
Pruga je početkom sedamdesetih modernizovana pa je njom saobraćao motorni voz koji je jedanput vozio i Titu s Jovankom, u narodu poznatiji kao „Spahin“, ali je sredinom sedamdesetih
pruga, na žalost mnogih, a naročito istočnjaka, ukinuta.
I sad postoje priče o pružmim radnicima, masinovođama, strojovođi, skretnicarima i rampadžijama, kako u svečanim uniformama, na stanici Ustiprača, uz masu naroda, ispraćaju svog „Ćiru“ u penziju.
Ukidanjem pruge kao da je stao život i u samim Mesićima. Nekad poznate stanicne birtije više nisu imale kome da pruže okrepu i piće, putnika nije bilo, ni piska lokomotive po kojoj su neki znali koliko je sati. I stari, rasklimatani „Tehnotransovi“ autobusi obustavili su prevoz.
Nije više bilo potrebe ni za „Sjemečovo“ stovarište. Nije odlazila rezana građa prema Srbiji, što jebila i osnovna namjera Austru-ugarske, kasnije Kraljevine, Titovine..
Gašenjem ove pruge, kao da je neko Rogatci otkinuo desnu ruku.
