Riječ je o kompleksu u kojem će na jednom mjestu biti prikazana istorija i stradanje Srba u čitavom jednom vijeku na tom području. Zamišljeno je da ga čine, između ostalog, spomenik sa likom Bijelog anđela, visine od šest do osam metara, reljefni prikaz tri crkve – Stara, Saborna i Preobraženjska od kojih će staze voditi ka spomeniku, a na LED displejima biće informacije o stradalim sarajevskim Srbima.
– Spomen-kompleks će biti izuzetan – od spomenika Bijelom anđelu koji se već radi u Beogradu, preko replika crkava koje govore o kontinuitetu trajanja Srba u Sarajevu kroz vijekove, uređenog amfiteatra, šetališnih staza i spomen-sobe koja će biti posvećena borcima poginulim na području Istočnog Novog Sarajeva. Na displejima, s druge strane reljefnih prikaza crkava biće imena stradalih. Bukvalno će biti ispričana jedna priča – rekao je Ćosić, najavljujući i monografiju, odnosno spomenicu posvećenu stradanju Srba u 20. vijeku.
Od dokumentacije je, potvrdio je, gotovo sve završeno, jer čekaju još samo da dobiju građevinsku dozvolu, što bi trebalo da bude u toku januara.
– Potpisan je sporazum sa Mitropolijom dabrobosanskom o saradnji. Radna grupa koja prikuplja istorijsku građu koja će biti prikazana na displejima i monografiji do sada je uradila oko 70 odsto stvari koje se tiču žrtava u Drugom svjetskom ratu i Odbrambeno-otadžbinskom, dok jedino malo imamo problem sa podacima iz Prvog svjetskog rata. U okviru projekta biće urađena vizuelna identifikacija zastave Republike Srpske na Trebeviću, koji je i odlukom Vlade nedavno proglašen parkom prirode – rekao je Ćosić.
Za realizaciju ovog istorijskog projekta, podsjetio je, Vlada je ispoštovala obavezu i doznačila 800.000 maraka, grad ima učešće od 300.000, a opština Istočno Novo Sarajevo u budžetu za iduću godinu je obezbijedila 150.000 KM.
– Sve bi trebalo da, ako počnemo oko 1. marta, bude gotovo do 17. septembra, a cijelom ovom pričom upravljaće jedan odsjek za kulturu pamćenja u gradu koji će voditi računa i o ostalim spomenicima koje planiramo da gradimo – rekao je Ćosić.
Namjena kompleksa je, kako je istaknuto, da na dostojan način obilježi stradanje civila tokom 20. vijeka i bude ključno mjesto u izgradnji kulture pamćenja na ogromna stradanja. O tome je ranije za “Glas” govorio istoričar i dekan Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović, koji i predvodi stručni tim zadužen za dolazak do dijela podataka koji će biti dio budućeg memorijalnog kompleksa stradalim sarajevskim Srbima.
Čitava istorija srpskog naroda u Sarajevu, ali i BiH, mogla bi se, kako kaže, sažeti u rečenicu da je to bio dugi, viševjekovni kontinuitet trajanja i zatiranja, jer koliko dugo Srbi traju na ovim prostorima, toliko traju i nastojanja da se, ako ne sasvim zatru, barem svedu na mjeru i prostor koji drugima odgovaraju.
Pravo na pamćenje
Draga Mastilović u nekoliko navrata je naglašavao da je ono što se desilo sarajevskim Srbima u posljednjoj deceniji prošlog vijeka vrhunac procesa zatiranja. Tu, prema njegovim riječima, nije riječ samo o fizičkom već i o ekonomskom, kulturnom, duhovnom, istorijskom, koje se na kraju pretvorilo u zatiranje pamćenja i prava na pamćenje.
