Širi prostor današnje opštine Sokolac je jedno od prvih naseljivih mjesta naše regije. Posle velike kuge koja je vladala Romanijom i raznih ratova, ostalo je mnogo neobradive zemlje i nenaseljenih područja. Neke od prvih familija koje su doselile na Sokolac su:
Mijatovići (2.k sv Aćim i Ana), Starinom su od Uroševića iz Kočana kod Nikšića – stara Hercegovina, odakle je predak Mijat, koji je imao tri sina.
Neškovići (2.k Đurđevdan). Doselili iz Čajniča-okolina Višegrada, ima ih oko Foče i u Ilinu kod Goražda, daljom starinom su iz Hercegovine.
Paunići (5.k Đurđevdan), starinom su Vukašinovići iz Vasojevića. Došli su im preci pre kuge.
Jakšići (1.k sv. Sava). Doselili iz sela Jabuke – opština Foča. Slavili Stjepandan
Mitkovići (1.k Đurđic). doselili iz Kos. Mitrovice, pre okupacije Bosne.
Ćosovići (2.k sv Jovan, prislužuju sv. Savu), doselili iz Jabuke-opština Foča. Starinom su Anđelići.
Čizmići (1.k sv. Arhanđeo) sišli s Baltića, pre okupacije. Predak mu je bio handžija. Misli se da su starinom iz Srbije.
Đurđići (3.k sv. Simeun), starinom Skočovići iz Hercegovine. Od ovog roda su i Lazarevići na Derventi kod Sarajeva.
Kosorići (3.k Đurđevdan), sišli sa Čitluka. Ima ih još u okolnim selima, starinom iz Drobnjaka.
Karabatkovići (1.k Đurđevdan), doselili 1880., kao opančar iz Sarajeva, rodom iz Vrela Bosne, starinom iz Boke Kotorske.
Zoranovići (2.k), došli iz Kazmerića, gde ih još ima.
Vitomiri (2.k sv Ignjatije), doselili iz Vlaseničkog sreza, starinom od Aleksića u Nikšićkim Rudinama. Ima ih još u : Đedovićima, Šajićima, Džimrijima, Sokolovićima i dr.
Ećimovići (1.k), sišli s Mavare u Donjem Odžaku, gde ih još ima.
Đurkovići (1.k sv. Nikola i sv. Toma), sišli su iz Baltića 1896., starinom iz Brezana u Riđanima – stara Hercegovina. Iz Riđana su krenuli zbog nasilja: Pljačkali su ih Turci i Crnogorci. Ima ih još u Baltićima (9.k).
Cicmili (1.k), sišli sa Brajkovića, gde ih još ima.
Madžgalj (1.k). Dovela ga je 1901., mati sa Berega, preudavši se za Đ. Jakšića. Inače su Madžgalji starinom Lazarevići iz Metohije, a Madžgaljima se zovu po nekom brdu u Metohiji kod Gacka. Ima ih i u Sokolovićima slave Đurđevdan, i očuhovu slavu Stepanjdan.
Kovačevići (2.k), sišli iz Smrtića 1883., starinom su Ugljarevići iz Kljeuta u Gacku – Hercegovina.
Forcani (2.k sv. Jovan), su starinom Govedarice od Gacka. Ima ih i na Ponorima kod Prače – Goražde, odakle su došli 1905.
Renovice (1.k sv. Jovan), sišli s Blatića oko 1910., starinom Delići iz sela Borkovići u Pivi – stara Hercegovina. Ima ih još u okolini.
Đorojevići (1.k sv. Arhanđeo). starinom iz Hercegovine. Ima ih još u Šajićima – opština Vlasenica.
Kezunovići (1.k), sišli sa Vidirca, pred Prvi svetski rat. starinom iz Hercegovine.
Novakovići (1.k sv. Nikola), doselili iz sela Mrkelja (srez Sanski Most), a starinom iz Like, naselio se za vreme Prvog svetskog rata.
Vračar (1.k sv. Nikola), došli oko 1915. iz Pive – stara Hercegovina.
Koprivica (1.k sv. Nikola), sišao sa Bandovog Odžaka 1923. Doselili iz Pive, starinom iz Banjana – stara Hercegovina.
Miletić (1.k sv. Arhanđeo), došli 1925. iz okoline Foče. Ima ih u Rogatićkom srezu).
Špirić (1.k sv. Nikola), doselili 1925. iz Tetova, starinom iz sela Požarana kod Tetova – današnja Makedonija
Teofilović (1.k sv. Petka), doselili 1927. iz Tetova, a starinom je iz sela Stenča – opština Tetovo.
Serafimović (1.k), došao takođe iz Tetova u Makedoniji.
